ĐAKOVO (TU) – Dvadeseti susret djelatnika u stranačkom, političkom i gospodarskom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije održan je u ponedjeljak 7. studenoga 2016. u Đakovu. Namjera je bila ovogodišnji susret na poseban način obilježiti hodočašćem i prolaskom kroz 'Vrata milosrđa' đakovačke prvostolnice te se tako u zajedništvu s cijelom Nadbiskupijom uključiti u proslavu Godine izvanrednog jubileja milosrđa.

Tako se oko 150 sudionika u poslijepodnevnim satima okupilo pred đakovačkom katedralom, gdje ih je dočekao generalni vikar mons. Ivan Ćurić, koji je priredio i predvodio molitveni program.

Prigodna hodočasnička liturgija započela je kod Vrata milosrđa, a nastavila se Službom riječi. Nazočni su zajednički molili psalme i razmatrali dijelove Bule pape Franje „Lice milosrđa“. Na kraju su zajednički izmolili Molitvu za dar ljubavi i oproštenja.

Susret je nastavljen u prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, gdje je dobrodošlicu nazočnima izrekao nadbiskup Hranić. Okupljene je podsjetio da se nalaze u Godini milosrđa te potom progovorio o korupciji, o onima koji u njoj sudjeluju ili je potpomažu, rekavši kako je ta gnojna rana društva teški grijeh koji vapi u nebo, jer potkopava same temelje osobnoga i društvenoga života.

„Korupcija nas sprečava gledati u budućnost s nadom, jer svojom bezobzirnošću, ohološću i pohlepom uništava planove slabih i gazi najsiromašnije. To je zlo koje se ugnježđuje u poslove iz svakodnevnoga života, a zatim se širi, izazivajući javnu sablazan. Korupcija je grješna okorjelost srca koje zamjenjuje Boga prividom da je novac oblik moći. To je djelo tame, koje se hrani sumnjom i spletkom“, rekao je nadbiskup Hranić, ističući da su za iskorjenjivanje korupcije iz osobnoga i društvenog života nužne: mudrost, budnost, čestitost, transparentnost, kao i hrabrost da se prokaže svaku zloporabu. Ako se otvoreno ne borimo protiv nje, svi će prije ili kasnije postati njezinim sudionicima i na kraju će uništiti sam naš život, dodaje nadbiskup.

Naglašavajući kako je ovo vrijeme (Godina milosrđa) povoljan trenutak da se promijeni život i prilika da se posluša vapaj nevinih kojima su oteta njihova dobra, dostojanstvo, osjećaji i sam njihov život, nadbiskup je rekao: „Ustrajati na putu zla samo će čovjeka dovesti do toga da se osjeća prevarenim i žalosnim. Pravi je život nešto sasvim drugo. Bog se ne umara pružati ruku. Uvijek je spreman slušati i oprostiti.“ Okupljene je pozvao da ne upadaju u ravnodušnost koja ponižava ili u jednolične rutine koje priječe otkriti ono što je novo, već da otvore oči i vide bijedu ovoga svijeta te poruše zapreke ravnodušnosti koje prikrivaju dvoličnost i sebičnost. 

Predavanje prof. dr. sc. Vladimira Dugalića

Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Vladimira Dugalića na temu „Ekološko obraćenje – izazov za političare i gospodarstvenike“. Predavač ističe kako je dugi niz stoljeća prevladavala teocentrična slika svijeta i svi odnosi čovjeka (prema sebi, drugima i prirodi) promatrali su se u odnosu prema Stvoritelju. Međutim, uslijed sve veće sekularizacije gubi se taj teocentričan vid te se rad počinje shvaćati više kao djelovanje koje se vrednuje isključivo prema ostvarenim rezultatima, kao djelatnost koja je sposobna stalno se poboljšavati do mjere da se podudara sa samom kvalitetom života, tako da rad postaje jedna ideologija sa snažnom političkom pozadinom, vrijednost prema kojoj se vrednuju svi društveni, ekonomski i politički odnosi te, u konačnici, kao djelatnost koja je u povezanosti s razvojem tehnike i tehnologije sposobna mijenjati samog čovjeka.

Tijekom predavanja uglavnom se osvrće na encikliku pape Franje Laudato Si', gdje Papa snažno ističe kako je glavni uzrok ekološke krize upravo iracionalna vjera u napredak koja isključuje Božji naum o čovjeku kao odgovornom upravitelju stvorenoga. Papa ističe da neće biti značajnijeg pomaka u rješavanju ekološke krize dokle god ekonomske moći opravdavaju trenutačni svjetski sustav, u kojem prevladavaju špekulacije i težnja za postizanjem financijske dobiti, koji ignoriraju cjelokupni kontekst i učinke na ljudsko dostojanstvo i prirodni okoliš.

„Čovjekova sposobnost da preobražava stvarnost mora biti u skladu s izvornim Božjim darivanjem svega što postoji. Bez transcendencije i etike utemeljene na objektivnim istinama nema izlaska iz krize. U tom smislu nužno je mijenjati mentalitet jer on utječe na opredjeljenja koja uvjetuju naše ponašanje“, rekao je među ostalim predavač te naglasio kako smo dio prirode, u stalnoj interakciji s njom te sadašnju krizu moramo promatrati cjelovito kao socio-okolišnu krizu. Rješenje je stoga jedino u cjelovitom pristupu koji će uključiti borbu protiv siromaštva, vraćanje dostojanstva isključenima i istovremeno voditi skrb o zaštiti prirode. U tom smislu važnu ulogu imaju političari i pravedni međunarodni ugovori.

Ističe važnost kulturne ekologije jer je uz prirodnu baštinu ugrožena i povijesna umjetnička i kulturna baština, kao i ekologiju svakodnevnice, koja vodi brigu o ambijentu u kojem živimo, jer on također utječe na način na koji gledamo život, osjećamo i djelujemo. „Trebamo stoga težiti novom stilu života koji će dovesti do stvaranja zdravog pritiska na one u čijim je rukama politička, ekonomska i društvena moć. Važno je razviti i osjećaj međugeneracijske solidarnosti jer imamo odgovornost prema budućim naraštajima“, zaključuje predavač.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava i interventi sudionika, a na kraju susreta nadbiskup Hranić darovao je svim sudionicima encikliku pape Franje Laudato Si'. Anica Banović

divider