ĐAKOVO/DRENOVCI (TU) – Razmatranje problematike i koordinacije rada Caritasa tema je susreta koji se 12. lipnja održao u prostorima Općine Drenovci, a kojemu su nazočili ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Ivica Rebić, generalni vikar mons. Ivan Ćurić, župnici poplavljenih župa: preč. Marko Mikić, vlč. Josip Semialjac, vlč. Vinko Dubravac i vlč. Zoran Aladić te domaćini: načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić sa suradnicima te direktorica Lokalne agencije za razvoj "Vjeverica" d.o.o. Drenovci, Ana Cvitković Komesarović.

Načelnik Šestić istaknuo je važnost ovoga susreta i dogovora kako se uključiti u obnovu uništenih naselja u tri općine jer štete su ogromne, situacija složena, a stanovništvo raseljeno. Izložio je trenutno stanje i problematiku, navodeći kako je Općina krenula u javne radove, pri čemu su zaposlili gotovo 400 osoba, a u planu je zaposliti ih još, što je način poticanja onih koji su preko noći ostali bez domova. Javni radovi dobro su rješenje, ljudi će nešto zaraditi, rade na svom 'terenu', u svojim selima. Uočeno je kako jedan manji dio stanovnika obnovio tek jednu prostoriju i vratio se u kuće, koje su nesigurne i upitnog higijenskog minimuma. Naglašena je potreba „kućica“, odnosno kontejnera koji još nisu stigli u poplavljena mjesta, a ljudi ih nestrpljivo očekuju jer žele biti bliže svojim kućama. „Svjesni smo da se dio stanovništva neće vratiti i da će se broj stanovnika na ovom području smanjiti. Na svima nama je da učinimo što god je moguće kako bi se sačuvao što veći dio ljudi u ovim selima i da im svi skupa pomognemo koliko god možemo“, istaknuo je načelnik.

Da koordinacija poslova oko povratka i obnove nije nimalo jednostavna, primijetio je i generalni vikar mons. Ivan Ćurić, koji je rekao kako je i crkvena zajednica neposredno pogođena, župnici su ostali s narodom, pratili sve što se događalo te nastojali izaći ususret koliko god su mogli. Istaknuo je kako treba voditi računa o duhovnoj i psihološkoj pomoći mještanima, kao i o pitanju prosperiteta ovoga kraja. Pokazuje se veliki entuzijazam i solidarnost, čitav narod stradalima želi poručiti da krene u obnovu, da se ne osjećaju ostavljenima, da će pomoći kako bi ponovno započeli svoj život i obnovili sve što je moguće, rekao je mons. Ćurić, dodavši kako je u ovom trenutku važno razmotriti na koji način koordinirati rad Caritasa i ono što Država i općine čine sa svojim strukturama. Dodao je kako će se preko Caritasa pratiti povratak stanovništva, obnova i opremanje kuća, a u pomaganju je važno slijediti načela pravednosti i ljubavi. Pritom će značajnu ulogu odigrati župnici koji imaju dobar uvid u situaciju. Prema uputama nadbiskupa Đure Hranića, Caritas je pripravio radnu verziju evidencijskoga lista na temelju kojega će se pomagati stanovništvu.

Ravnatelj Caritasa vlč. Ivica Rebić dodao je kako se budno prati stanje na terenu i smještaj ugroženih. Pomaže se izravno u najpotrebnijem (hrana, odjeća, obuća…). U tu svrhu, čim je nastala ugroza, otvoreno je šest skladišta, aktivirani su volonteri, prikupljena određena sredstva. Riječ je o 10-11 milijuna kuna koji će se plasirati na ovo područje, a očekuje se još uplata i pomoći. Skladišta se još uvijek pune, rekao je vlč. Rebić, naglasivši kako je prvenstveno važno dobro rasporediti sredstva. Caritas je u koordinaciji s Crvenim križem i paziti će da se pomoć ne duplira. Nadbiskupijski Caritas pripada obitelji međunarodnog Caritasa, koji također traži informacije kako pomoći, zato je svaka konkretna informacija s terena važna i dobrodošla. Nemamo velika sredstva kao drugi, ali ćemo pomoći koliko možemo, rekao je vlč. Rebić.

Tijekom sastanka čulo se kako je procjena štete u završnoj fazi te se čeka odluka Vlade koja bi definirala modele dodjele pomoći. Očekuje se izlazak komisije Ministarstva graditeljstva koja će obrađivati statiku zgrada, a stvarna slika stanja dobit će se kroz za 20-ak dana. Dekan i župnici istaknuli su kako komisije još uvijek nisu posjetile vjerske objekte, tek je komisija Ministarstva kulture obišla crkvu u Račinovcima. Crkve stoje, ne može im se pristupiti i ne smije se krenuti s čišćenjem niti što dirati dok komisije ne izađu na teren. Stoga treba žurno poslati dopis kako bi komisije što žurnije obavile svoj posao. U cijeli proces treba uključiti i dekanatskog povjerenika za gradnje i obnove.

U nastavku sjednice bilo je riječi o gospodarskom razvoju ovih općina. O tri strateška gospodarska projekta, koji su na prijedlogu da budu i strateški gospodarski projekti Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ), govorila je Ana Cvitković Komesarović, direktorica lokalne agencije za razvoj "Vjeverica". Prvi projekt je zajednički osnovano poduzeće VSŽ i Općine Drenovci, gdje bi se podizali trajni nasadi (voćnjaci), a kasnija je ideja pokrenuti određene pogone prerade ili skladišne kapacitete, a u cijelom projektu je važno što bi se zaposlili domaći ljudi. Drugi projekt je kogeneracijsko posrtojenje od 1 MW, koje uz sebe opet veže poljoprivrednu proizvodnju i osigurava radna mjesta za domaće ljude. Za treći projekt se nadaju da će krenuti u realizaciju, a riječ je o poljoprivrednom poduzetničkom inkubatoru, vrijednom i bitnom projektu koji je baza kako poljoprivrednike naučiti i pomoći im da budu poduzetnici u sektoru poljoprivrede. A. Banović

divider