ĐAKOVO (TU) - Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina te ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Ivica Rebić pohodili su u srijedu 22. svibnja poplavljene župe Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Prvo su se zaustavili u Županji te u pratnji župnika Ivana Varoščića obišli nasip na Savi. Ondje su ih dočekali župan vukovarsko-srijemski Božo Galić te gradonačelnik Davor Miličević. Župan Galić tom je prigodom istaknuo kako je uslijed opadanja vodostaja Save situacija nešto bolja, ali i dalje izuzetno teška. I nadalje se poduzimaju sve aktivnosti kako bi se u što većem razmjeru smanjile štete. Nije zadovoljan suradnjom s Hrvatskim vodama, jer smatra kako su odustale od druge linije obrane od poplava općina Drenovci i Vrbanja, a posao su odradili dobro organizirani mještani i volonteri. Pozdravlja činjenicu da je Vlada proglasila katastrofu, kao i definiranje Državnog stožera za zaštitu i spašavanje, dodajući da se sve aktivnosti moraju raditi zajednički, jer je to jedini način da bi se obranili od daljnjih šteta.

Nakon posjeta Županji, krenulo se put Soljana i Strošinaca. U Soljanima brojni mještani i volonteri iz susjednih sela neumorno pune vreće pijeskom te grade nasipe, a izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa dočekali su pjevajući marijanske pjesme. Mještani Soljana ističu kako su u strahu, ali se nadaju da će ih najgore ipak zaobići. U poplavljene Strošince nije bilo moguće ući, vojska je puštala samo mještane s traktorima da pokušaju spasiti domaće životinje. U Drenovcima je goste dočekao župnik vlč. Marko Đidara, zajedno sa župnicima poplavljenih i ugroženih župa: vlč. Josipom Semialjcem, župnikom iz Gunje, vlč. Zoranom Aladićem, župnikom iz Račinovaca, vlč. Vinkom Dubravcem, župnikom iz Strošinaca, vlč. Andrijom Kramarom, župnikom iz Vrbanje, a pridružio im se i Idriz Bešić, glavni imam u Gunji.

Sljedeće odredište bilo je Gunja. Ondje se može jedino vojnim vozilima, ali vojska ne dopušta nikomu ulazak u poplavljeno selo. Iako nitko nije službeno potvrdio, mještani smatraju da je razlog pomicanje minskih polja jer, prema podacima Vlade, općine Gunja i Vrbanja imaju više od 823 četvorna metra minski sumnjivih područja. Izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa potom je otišlo u marijansko svetište u Šumanovce. Crkva je sigurna, na suhom, ali je dio groblja uz crkvu poplavljen. Ondje su se pomolili za sve stradale u poplavi te u pratnji preč. Marka Mikića, dekana i župnika iz Posavskih Podgajaca, krenuli put Rajeva Sela, gdje je situacija također izrazito teška, unatoč činjenici da se voda počela povlačiti. Velik broj kuća je poplavljen, a neke od siline bujice i vode razrušene. U tijeku je akcija prikupljanja uginulih životinja, ali i akcija spašavanja onih preživjelih. Župna crkva također je u vodi, a selom su se počeli širiti neugodni mirisi.

Na povratku iz Rajeva Sela izaslanstvo se zaustavilo u Posavskim Podgajcima, gdje je jedan dio sela također poplavljen. Ondje vojska u suradnji s mještanima danonoćno puni vreće s pijeskom i gradi zečje nasipe. Put je nastavljen prema Cerni, gdje je izaslanstvo u pratnji načelnika Općine Gorana Begovića u školskoj sportskoj dvorani pohodilo izbjegle osobe pogođene poplavom te im pružilo riječi podrške i utjehe. Kako ističe načelnik Begović, mještani su se organizirali u iznimno kratkom roku i izvan svakih očekivanja. U općini Cerna prijavljeno je 500 izbjeglih osoba, uglavnom iz Gunje, Posavskih Podgajaca i Račinovaca, a dio je iz Bosne, iz Domaljevca i Vidovica. Većina je smještena po obiteljima, a prihvatni centar ima apsolutno sve što je potrebno. Ekipe su i na terenu gdje dostavljaju sve potrebno smještenima u obiteljima, u dvorani su na raspolaganju dvije liječničke ekipe, a donacije pristižu iz sata u sat. Imamo sve što nam treba, čak i previše, kaže načelnik, pa je koordiniranje donacija preuzela Županija te se donacije upućuju na točno određene lokacije za prihvaćanje pomoći. Nakon posjeta izbjeglima izaslanstvo je posjetilo i domaćega župnika vlč. Iliju Aračića te obišlo župnu crkvu koja je u fazi renoviranja.

Na koji način pomoći

"Htio bih zahvaliti svima koji su izrazili solidarnost. Biskupi ovih dana nazivaju i uplaćuju donacije na računa našeg Hrvatskog Caritasa, ljudi su se doista spontano organizirali i mislim da su svi jako dobro zbrinuti. Ova nevolja koja je snašla Nadbiskupiju i naše župe izvukla je iz ljudi ono najplemenitije, najhumanije, sliku Božju. Dirnut sam tom spremnošću za rad ljudi koji su došli sa strane, kao i solidarnosti obitelji koje ne dopuštaju da ljudi iz poplavljenih župa budu u dvoranama nego ih pozivaju u svoje domove", rekao je nadbiskup Hranić. Podsjetio je da je Nadbiskupija izdala okružnicu, uplatila na račun Caritasa 100 tisuća kuna za potrebe prehrane i osobne higijene, organizirala prikupljanje pomoći, pozvala vjernike na solidarnost, organizirat će kolektu te pomoć prikupljati i kroz milostinju. Nadbiskupija se želi usmjeriti na potrebe kada se voda povuče i kada se mještani budu trebali vratiti kućama.

"Tu želimo surađivati s Vladom RH i njezinim odgovornim institucijama i s drugima. Snašla nas je velika nevolja i ne možemo pokriti sve troškove i sve potrebe, ali 3-4 milijuna kuna moći ćemo izdvojiti. Ne znajući što nas očekuje, ove smo se godine upustili u dva velika projekta, otvaranje Pučke kuhinje u Slavonskom Brodu, što je projekt vrijedan 2,8 milijuna kuna, a započinju radovi kako bi do kraja godine otvorili i pučku kuhinju u Vinkovcima koja će pokrivati i potrebe Vukovara. Taj je projekt također vrijedan skoro 2 milijuna kuna. Dakle, ove smo godine najveći dio sredstava kojima u biskupiji možemo pomoći usmjerili prema Caritasu", rekao je nadbiskup, dodajući kako biskupiju pogađa i sve ono što se događa u Bosni i Hercegovini te je i na račun Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije uplaćeno 100 tisuća kuna.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljak istaknuo je da je Hrvatski Caritas prvi pokrenuo inicijativu za pomoć poplavljenima, da potiče biskupijske, a oni župne Caritase i koncentriraju se na 'dan poslije'. "Kao što sam danas rekao jednoj skupini ljudi, nitko neće ostati gladan i nitko neće ostati pod vedrim nebom, svaki će dobiti krov nad glavom i hranu. To je ono što se može učiniti sada, a treba razmišljati o onome što će se činiti kasnije. Ovih su nam se dana javili i naši misionari iz Europe koji također pokreću jednu inicijativu. Hrvatski Caritas je taj koji prikuplja ta sredstva i raspoređuje ih. Moramo misliti i na naše sunarodnjake, odnosno sve one koji su u potrebi i u Bosni i Hercegovini, a isto tako i u Srbiji. Od dobivenih sredstava najviše ćemo dati za Slavoniju, ali moramo misliti i na BiH, ali isto tako i na Srbiju koja je u velikim nevoljama", rekao je biskup Mrzljak.

Nadbiskup u miru Marin Srakić prisjetio se kako je godinu dana nakon njegova imenovanja pomoćnim biskupom buknuo rat, a godinu dana nakon njegova razrješenja došla je nova nevolja - poplave. I kao što se u prvom slučaju očitovala solidarnost prema stradalnicima, tako se ista solidarnost dogodila i ponavlja prema stradalnicima poplava. "Upravo će nas ta solidarnost izvući. Dobro je netko kazao prije 20-ak godina – najveći donator u ratnim nevoljama bio je hrvatski narod. Pa kada se sada neki pitaju tko će to obnoviti, kako ćemo to sanirati, moramo priznati – opet će hrvatski narod biti najveći donator. Zahvaljujemo onima koji su dali svoj obol u ovim stradanjima i podsjećam da će naš Caritas ostati uz stradalnike ne samo u ovim trenucima kada se naveliko skuplja pomoć, nego i kasnije, kada bude trebalo doista iz dana u dan izvlačiti ljude iz očaja, iz jada u koji ga uvlači ova poplava. Tu smo, došli smo dati podršku ljudima koji stradavaju. I zapamtite, ne dajemo svoju podršku samo svojim dolaskom. I kada tjelesno nismo uz vas, s vama smo uvijek", poručio je mons. Srakić.

Vlč. Josip Semialjac, župnik potopljene Župe sv. Jakova apostola u Gunji, ističe kako je ova tragedija i katastrofa učinila ne samo materijalnu štetu, već i određenu duhovnu, psihološku traumu ljudima ovoga kraja. "Ovih dana obilazimo ih koliko god možemo, nastojimo ih utješiti, pružiti im riječ utjehe i nade u siguran povratak koji će se zbiti prije ili kasnije. U svoje i ime ostalih župnika želim zahvaliti župnicima koji su na području svojih župa organizirali prihvat ljudi iz Cvelferije. Zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali i još uvijek sudjeluju u obrani nepoplavljenih dijelova ovoga kraja i nadljudskim naporima nastoje spasiti sve nepotopljeno. Nama slijedi ne samo povratak u domove koje smo morali napustiti, nego i normalizacija cjelokupnog života. Ovaj je kraj i prije same ove katastrofe bio pritisnut teškim gospodarskim prilikama, a ova katastrofa koja nas je pogodila još će više utjecati na cijeli ovaj kraj. Ipak, u susretu sa svojim vjernicima, bez obzira koliko ima suza i očaja, u njima je snažna volja i jakost da povrate sve izgubljeno i što prije normaliziraju život u ovim krajevima", kaže vlč. Semialjac.

Župnici o stanju u župama

Tijekom susreta u Drenovcima župnici poplavljenih župa izvijestili su o stanju u svojim župama. Župnik Semialjac kaže kako je stara crkva u Gunji potpuno poplavljena, dok je u novoj crkvi poplavljen samo jedan dio u visini 20-30 cm. Također je poplavljen i župni stan te novi pastoralni centar, koji je u funkciju stavljen prošle godine.

Vlč. Aladić pokušao je s ekipom Ministarstva kulture posjetiti poplavljenu župnu crkvu u Račinovcima koja je zaštićeni spomenik kulture, a ove godine obilježava svoju 200. obljetnicu. Iako izaslanstvo ima svoje vozilo i čamac, vojska ne dopušta ulazak u selo, kaže župnik. Kako je čuo, u crkvi je 30-ak cm vode. Dan prije bio je s policijskim vozilom u Račinovcima te su prošli do podnožja Račinovaca i zadnje kuće linije obrane u Đurićima koji su okruženi vodom i gdje su centar i crkva još uvijek na suhom. Zadnje informacije mještana su da nedostaje tek nekoliko centimetara da voda uđe i u župni stan.

Iako voda još uvijek nadire, crkva i župni stan u Strošincima još uvijek stoje na suhom, i to zahvaljujući konfiguraciji tla, govori župnik Dubravac. Strošinci su imali nešto više vremena za obranu pa je zahvaljujući velikom broju volontera voda usmjeravana prema šumi i Spačvanskom bazenu. Kopani su dodatni kanali i zečji nasipi, stočni fond je uglavnom spašen te su se mještani obratili Ministarstvu poljoprivrede da pomogne s hranom. Neki su ohrabreni što nisu potopljeni pa su ostali u svojim kućama. Sretni smo što poplava u Strošincima ipak nije velikih razmjera, ali se i dalje bojimo jer smo okruženi silnim vodama sa svih strana, kaže vlč. Dubravac.

Imam Bešić gledao je kako voda od groblja navire i ono što pamti je silna, neobična huka vode, a sve se događalo nevjerojatno brzo. "Došlo je do izražaja jedinstvo, solidarnost i to me oduševljava. Bojimo se emigracije, ionako nam mladi odlaze, kako li će tek sada biti... Bojim se ostat ćemo bez naroda, atar bez ratara", kaže imam Bešić, dodajući kako je u planu otvoriti dvije manje pučke kuhinje u mjestu kada krene obnova. Tako će se narod moći posvetiti obnovi i neće morati razmišljati što i gdje pojesti. Javljaju se i volonteri koji bi došli i pomogli u obnovi. "Ramazan mi je za mjesec i pol dana, 28. lipnja, u petak je glavna molitva. Prvi put će biti džamija bez džume, a čitav rat nismo preskočili ni jednu dnevnu, kamoli tjednu molitvu", kroz suze govori imam Bešić. Anica Banović

Više fotografija možete pogledati OVDJE.

divider