RIM (IKA/TU) – Znanstveni skup "Strossmayer, Roma e il Vaticano I. Sinodalita nella Chiesa cattolica e unita delle Chiese cristiane" (Strosmayer, Rim i I. vatikanski sabor. Sinodalnost u Katoličkoj Crkvi i jedinstvo kršćanskih Crkava) održan je u srijedu 9. prosinca na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Organizatori skupa koji je priređen o dvjestotoj obljetnici đakovačkog (ili bosanskog i srijemskog) biskupa Josipa Jurja Strossmayera su Đakovačko-osječka nadbiskupija, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu u suradnji s Hrvatskim povijesnim institutom u Rimu i Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima.

Na početku skupa pozdrave su uputili dekan Fakulteta povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana Nuno da Silva Goncalves, DI, i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, dok je uvod u sam skup dao dekan KBF-a u Đakovu Ivica Raguž.

Prvo izlaganje "'Ut Ecclesia vere catholica sit' - Concilio e universalita della Chiesa nelle idee di Strossmayer al Vaticano I" ("'Ut Ecclesia vere catholica sit' - Sabor i univerzalnost Crkve u idejama Strossmayera na Prvome vatikanskome saboru") održao Klaus Schatz (Theologische Hochschule "Sankt Georgen", Frankfurt). Slijedila su predavanja "Ecclesiologia di J. J. Strossmayer" ("Ekleziologija J. J. Strossmayera") – dekan Raguž, "L'unione delle Chiese nei rapporti tra il vescovo J. J. Strossmayer e il barnabita Cesare Tondini de' Quarenghi" ("Jedinstvo Crkava u odnosima između biskupa J. J. Strossmayera i barnabite Cesare Tondini de' Quarenghi") - Rita Tolomeo (Sveučilište Sapienza, Rim). Posljednje predavanje u prijepodnevnom radu skupa "Il dibattito nel concilio e sul concilio: dal trionfalismo ecclesiologico alla perimetrazione di primato e infallibilita" ("Rasprava na Saboru i o Saboru: od ekleziološkog trijumfalizma do svođenja rasprava na primat i nezabludivost") održao je Alberto Melloni (Fondazione per le Scienze Religiose Giovanni XXIII, Bologna).

U poslijepodnevnom dijelu skupa održana predavanje "Corrispondenza Döllinger – Strossmayer" ("Korespodencija Döllinger – Strossmayer") održao je Franz Xaver Bischof (Ludwig-Maximilians Universität, München). Dosadašnji rektor Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima i imenovani vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan održao je predavanje "Strossmayer e il Pontificio Collegio Croato di S. Girolamo" ("Strossmayer i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima"). Predavanje s temom "Le fonti su Strossmayer negli Archivi Vaticani" ("Izvori o Strossmayeru u Vatikanskim arhivima") održao je Tomislav Mrkonjić (Vatikanski tajni arhiv). Predavanje "Strossmayer e la liturgia 'glagolitica'" ("Strossmayer i 'glagoljska' liturgija") održala je Milica Lukić (Sveučilište J. J. Strossmayer, Osijek), a posljednje predavanje na skupu "Strossmayer nel Diario di Vincenzo Tizzani" ("Strossmayer u Dnevniku Vincenza Tizzanija") održao je Giuseppe Croce (Vatikanski tajni arhiv).

Nadbiskup Hranić pojasnio je za Informativnu katoličku agenciju samu nakanu skupa. Kad je sv. Ivan Pavao II. posjetio Đakovo, bili smo oduševljeni posjetom, ali je ostala i jedna sjena. Naime, Papa nigdje nije spomenuo biskupa Strossmayera. Bilo nam je to malo žao. Mi u Đakovi ponosni smo na biskupa. Ova 200. obljetnica ponovno daje prigodu i priliku da se na različitim razinama vrednuje život i djelo biskupa Strossmayera. U tom smislu suorganizirani su različiti međunarodni znanstveni skupovi. Drago mi je da u Rimu, na Gregorijani, na jednoj tako prestižnoj znanstvenoj ustanovi kao što je Fakultet povijesti i crkvenih kulturnih dobara, organiziran ovaj znanstveni skup o biskupu Strossmayeru. Vjerujem da će takvi skupovi pridonijeti tome da se biskup Strossmayer, njegov život i njegovo djelo bolje upozna i da će mnogima olakšati da bolje upoznaju njegovu osobu i pomalo mijenjaju svoje mišljenje o biskupu Strossmayeru. Kao što je to zapisao i bl. kardinal Alojzije Stepinac kad je kao uznik čitao neke njegove spise - "pa to je bio veliki čovjek, moram mijenjati svoje mišljenje o njemu": Silno je volio Crkvu i naš jadni narod, to je doista tako bilo. Biskup Strossmayer bio je čovjek koji je u potpunosti živio za Crkvu i hrvatski narod, rekao je nadbiskup Hranić.

Dekan Raguž za Informativnu katoličku agenciju pojasnio je kako je to treći simpozij koji je organizirao Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Osijeku J.J. Strossmayera. Prvi je bio u Beču, drugi u Đakovu, a ovaj treći u Rimu. Organizirali smo ga zajedno u suradnji s Papinskom sveučilištem Gregoriana - Fakultetom povijesti i kulturnih dobara. Ovo je velika suradnja Đakova, ne samo s Bečom, već sada i s jednim rimskim sveučilištem. Odlučili smo zajedno obilježiti toga velikog biskupa, 200 godina njegova rođenja. On je to zaista zaslužio, jer je povijest Crkve 19. stoljeća, napose I. vatikanskog sabora, nezamisliva bez Strossmayera. To pokazuje i činjenica da su na simpoziju sudjelovali i predavači iz raznih europskih zemalja, vrhunski stručnjaci iz crkvene povijesti, primjerice iz Njemačke, Italije, također i iz Hrvatske, što pokazuje važnost toga biskupa za povijest Crkve. Biskup Strossmayer je također, a to se vidjelo i na ovom simpoziju, već anticipirao, i najavio II. vatikanski sabor. Primjerice, pitanja kolegijalnosti biskupa, pastoralni vid Crkve, osjetljivost za svijet, i druga. Mislim da je ovo veliki događaj ne samo za Crkvu u Hrvatskoj, ne samo za teologiju, već i za cijelu hrvatsku kulturu i hrvatsku državu. Ja bih dodao: moderna Hrvatska je nezamisliva bez Josipa Jurja Strossmayera, i njegova grada Đakova, istaknuo je dekan Raguž.

O važnosti Josipa Jurja Strossmayera, za IKU je kraći osvrt dao dosadašnji rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima i imenovani vojni biskup Jure Bogdan. Istaknuo je Strossmayerove velike zasluge za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, s kojim je ostao čvrsto vezan od početka svoga biskupstva godine 1850. sve do svoje smrti. Pomagao je najprije financijski, to je njegov prvi susret sa Zavodom godine 1859., pa sve do svoje smrti, ali kad se rješavalo pitanje Zavoda sv. Jeronima i prestrukturiranje, i kad su za Zavodom mnogi posegnuli, on je bio, praktički možemo reći, glasnogovornik hrvatskih biskupa i kod političkih vlasti, ali još više kod Svete Stolice, rekao je mons. Bogdan, te ustvrdio: "Strossmayer je vrlo zaslužan da danas imamo samostalni, crkveni, odgojni i svećenički zavod za naše svećenike koji studiraju u Rimu".

divider