ĐAKOVO (TU) - Dana 2. listopada 2015. godine održana su predavanja drugoga dana simpozija u prigodi 200. obljetnice Strossmayerova rođenja.

Doc. dr. sc. Darija Damjanović Barišić (Đakovo), Strossmayer i rješenje hrvatskog (slavenskog) pitanja

Dr. sc. Darija Damjanović Barišić u svome predavanju pozabavila se pitanjem rješenja hrvatskog (slavenskog) pitanja te utjecajem biskupa Strossmayera na rješavanje istog. Predavačica je istaknula kako biskupovo djelovanje treba promatrati u okviru čitave Habsburške Monarhije i čitave Europe 19. i 20. stoljeća. Kao glavni problem, biskup Strossmayer je isticao položaj Hrvata u Monarhiji u kojoj hrvatski narod, prema riječima biskupa, nije bio u ravnopravnom položaju s drugim narodima. Upravo je takav položaj probudio želju kod biskupa da se bori za prava i jednakosti svih Slavena. U vijeću se zalagao za federalističku koncepciju, a 1960. postaje članom proširenog carevinskog vijeća gdje se još više bori za prava svog naroda. Za poznavanje pravog položaja Hrvata u 19. stoljeću vrlo je važna korespondencija biskupa Strossmayera i Eugena Kvaternika. U sljedećem dijelu izlaganja dr. Damjanović Barišić je istaknula važnost 'istočnog pitanja'. Strossmayer je isticao da se ovim pitanjem treba baviti svaki hrvatski političar, a u tome radu se istaknuo Franjo Rački. Nakon niza neuspjelih pokušaja rješavanja političke krize, Strossmayer se povlači iz političkog života i svoje snage ulaže u kulturno i vjersko ujedinjenje Slavena.

 

Prof. dr. sc. Nevio Šetić (Pula), O povezanosti Istre i banske Hrvatske u vrijeme biskupa Strossmayera

U središte predavanja profesor Šetić je stavio povezanost biskupa Strossmayera i istarskih Hrvata. Djelo biskupa Strossmayera sukladno je s europskim društvenim procesom 19. i 20. st. Tu su se javile sljedeće ideje: preporodi i nacionalno integracijski procesi,   modernizacijski, demokratizacijski te socijalizacijski procesi. U svim ovim problemima biskup Strossmayer je snažno pružao svoj utjecaj. Istra kao prometno i trgovinsko središte je teritorij koji niti jedna zemlja ne bi ostavila. Tako je bilo i s Austrijom. Snažna veza Strossmayera i biskupa Dobrile dovela je do toga da ni Strossmayer tako lako neće odustati od Istre. Zanimljiva je činjenica da su Hrvati i Slovenci bili većinska skupina u Istri, a da su ipak predstavljeni ako građani drugog reda. Upravo je zbog toga Strossmayer odlučio financirati čitaonice u Istri kako bi Hrvati i Slovenci dobili prosvjetno-društvenu podlogu. Ni nakon smrti biskupa Dobrile, Strossmayer nije digao ruke od Istre, nego ju je još više moralno i materijalno potpomagao. Kao zaključak izlaganja prof. Šetić ističe da su biskupi Dobrila i Strossmayer za cilj postavili osnivanje jake Hrvatske, a u sastav te Hrvatske svakako stavili i Istru. Njihova borba za prava Hrvata u Istri donijela je kompas kojim će se Hrvati kretati po olujnom moru kako ne bi izgubili svoje hrvatstvo.

Dr. sc. Nikša Varezić, J. J. Strossmayer i Dalmacija

Treće predavanje preuzeo je prof. Varezić jer iz opravdanih razloga najavljeni prof. Marko Trogrlić nije mogao prisustvovati simpoziju. U središte predavanja stavio je odnos biskupa Strossmayera i dalmatinskih problema. Favoriziranje talijanske kulture i zanemarivanje autohtonog društva dovest će do gubitka identiteta dalmatinskog stanovništva. Ipak se pojavila ona skupina društva kod koje se probudila nacionalna svijest. Strossmayer je podržavao skupljanje autohtone literarne građe, a period njegovog političkog djelovanja doveo je do želje da Dalmacija uđe u ujedinjenu Hrvatsku. S vremenom će zbog rezultata izbora Dalmatinskog sabora, pitanje ujedinjenja pasti u drugi plan, a cilj će biti pridobiti pristaše iz svih skupina društva. Ključna podrška je dolazila s teritorija Banske Hrvatske, gdje svakako naglasak treba staviti na biskupa Strossmayera. Nakon neuspjelog ujedinjenja Hrvatske biskup se povlači iz političkog života, ali veza s Dalmacijom je ostala jaka, istaknuo je Varezić. Tom teritoriju Strossmayer je nudio moralnu i materijalnu pomoć. Potpomažući omogućeno je osnivanje škola i drugih kulturnih institucija. 1870. napokon narodnjaci dolaze na vlast. Na izborima 1876. predizbornu kampanju narodnjacima je financirao upravo biskup Strossmayer. Na koncu predavač ističe da je prelazak dalmatinskih općina u hrvatske ruke upravo bio zasluga biskupa Strossmayera.

Dr. sc. Antun Japundžić (Đakovo), Strossmayer i ekumenizam

Dr. Japundžić svoje predavanje je podijelio u dva dijela. U prvom dijelu predavanja stavio je naglasak na Strossmayerovo poimanje Crkve, a u završnom izlaganju u središte je stavio ekumenizam. Prožet vjerom i nacionalno prosvijećen borio se za svoj narod i ujedinjenje katoličke Crkve. Za njega Crkva Kristova može biti samo jedna. Otajstvo Isusa Krista je za biskupa Strossmayera najveći događaj čovječanstva koje predstavlja jedinstvo čitavog ljudskog roda. U svojim spisima je jedinstvo nazivao "najuzvišenijim ciljem svetog našeg otkupljenja". Iako je taj pojam višeznačan, biskup Strossmayer promatra jedinstvo kao "Kristvov dar". Dr. Japundžić je istaknuo kako biskup Strossmayer ideju o ujedinjenju ne dobiva samo na temelju teoloških elemenata nego su tu svakako prisutni i elementi nacionalnosti, kulture i politike. Pokazivao je naklonost pravoslavcima i protestantima, želeći s njima stupiti u dijalog. Nadalje, predavač spominje I. Vatikanski sabor, gdje se Strossmayer otvoreno protivio pogrdnim govorima o protestantizmu. U predavanju je naglasak stavljen na ćirilo-metodsku baštinu. U zaključku, dr. Japundžić ističe rečenicu kojom opisuje biskupa Strossmayera: "On je most između dva svijeta, dvije kulture i dvije Crkve." Svojim je djelovanjem postavio temelje za nadolazeće koncile i suvremene ekumenske rasprave.

Doc. dr. sc. Ivan Milotić (Zagreb), Potpore biskupa Josipa Jurja Strossmayera čitaonicama i narodnjačkom pokretu u Istri

Prof. Milotić u svom je predavanju stavio naglasak na teritorij Istre koja je pod očitim utjecajem Italije. Oni su se često nazivali većinskim narodom, no prava situacija je drugačija. Talijani su bili pretežno koncentrirani u priobalnim gradovima, dok su Hrvati i Slovenci u unutrašnjosti i daleko su brojniji. Već u prethodnim današnjim izlaganjima je rečeno da, iako su Hrvati bili većinski narod u Istri, predstavljeni su kao građani drugog reda. Oko rješavanja takvog položaja Hrvata važnu ulogu je ima Juraj Dobrila. Općenito je svećenstvo imalo najveću ulogu u gotovo svakom aspektu modernog društva. Biskup Dobrila rješenje vidi u osnivanju čitaonica na teritoriju Istre. Čitaonice tada predstavljaju "svekolike slavjanske misli", istaknuo je dr. Ivan Milotić. Jedan od još važnijih pomagača čitaonica je upravo biskup Strossmayer. Poznato je da je potpomagao čitaonice u Senju, Kraljevici, Vrbniku, Velom i Malom Lošinju, Rijeci i Puli. u zaključku dr. Milotić ističe kako je temelj istarskih čitaonica upravo Strossmayer koji je zajedno s ostatkom svećenstva Istranima probudio nacionalnu svijet i potaknuo ih na čvrsto odupiranje talijanizaciji.

Prof. dr. sc. Petar Vrankić (Augsburg), Strossmayer i preuređenje crkveno-pravnog stanja u Katoličkoj crkvi u BiH 1878.-1881.

Dr. Petar Vrankić ističe kako je Strossmayer nakon 115 godina pokušao vratiti teritorij Bosne pod svoju jurisdikciju. Vrlo lako je stupio u kontakt s bosanskim franjevcima koji su mu polako prenijeli ideje o odgoju mladeži, gradnji novih crkvi i slično. Razočaran politikom Pešte i Beča, pobojao se za budućnost Bosne. Kada je vidio da će Austrija zaposjesti taj teritorij odlučio se obratiti Svetoj Stolici. Pismeno i usmeno je izlagao pred Lavom XIII. i rimskim kardinalima. Predložio je proširenje jurisdikcije Đakovačke biskupije nad prostorom Bosne dok se ne nađe neko bolje rješenje. Ako ne to, onda neka jurisdikciju preuzme Zagreb. A ako se ne odobri ni ova opcija, neka Crkvu u Bosni jednostavno vode bosanski franjevci. Biskup Strossmayer se obratio i Beču no tada je jednostavno rečeno: "Saslušat ćemo ga, ali ga nećemo slijediti." Na kraju se pojavio još jedan problem – novac za obnovu hijerarhije u Bosni. Strossmayerovi privatni fondovi nisu dovoljni, pa se zaključuje da to nije obaveza niti Mađarske niti Austrije posebno, već se problem trebao riješiti zajednički. Na kraju predavač zaključuje da se Strossmayer zaustavio na pola puta. Njegove ideje o Bosni su bile premašene i nisu se realizirale i to je jedan od rijetkih pothvata koje Strossmayer nije uspio oživiti.

Dr. sc. Dražen Kušen (Osijek), Ekonomski pravni i vjerski aspekti Strossmayerovog naseljavanja Slovaka

Polazište Kušenova predavanja bila su ranija istraživanja pokojnog đakovačkog svećenika, kanonika i sveučilišnog profesora mons. dr. Andrije Šuljaka. Predavač se bavio ekonomskim aspektima Strossmayerovog naseljavanja Slovaka. Progovorio je o pravnim i vjerskim pitanjima slovačkog stanovništva na području Đakovštine te problemima njihove integracije. Pravni aspekti naseljavanja su zahtijevali gruntovne dokumente kao polazište, suglasnost stolnoga kaptola u Đakovu, pisane uvjete naseljavanja i slično. Katoličko stanovništvo se tako integrira u Punitovce, a biskup Strossmayer je davao zemljišta da bi im se omogućile gradnje crkava, a stanovnici zadržavaju svoj slovački jezik.

Koncert u kripti Katedrale

Nakon rasprave i završetka simpozija u Strossmayerovu čast održan je i glazbeni koncert "S obje strane Jadrana" u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. Važno je napomenuti da je takav koncert po prvi puta održan u kripti đakovačke Katedrale, gdje su glazbenici izveli djela Arcangela Corellija, Ivana Lukačića, Gabriel Uspera, Tomasa Cecchinija te skladbe Trio sonata u d-molu i Stabat Mater za alt, gudače i basso continuo, Antonija Vivaldija, jednog od najpoznatijih baroknih skladatelja, ali i jednog od najpoznatijih skladatelja svih vremena.

Slađana Bradarić/Kristijan Japarić

divider