ĐAKOVO (TU) – U četvrtak 1. listopada 2015. u Dvorani biskupa Antuna Mandića SNFK u Đakovu započeo je Znanstveni simpozij na temu „Snažno ste doprinijeli čudesnom uskrsnuću vašeg slavnog hrvatskog naroda.“ (Vladimir Solovjev Strossmayeru), kojega je organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, prigodom 200. Obljetnice Strossmayerova rođenja.

Okupljene je na početku pozdravio dekan KBF-a izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž i predstavio program simpozija. Potom je uslijedio kratak govor nadbiskupa mons. dr. sc. Đure Hranića u kojemu je istaknuo važnost biskupa Josipa Juraja Strossmayera za hrvatsku povijest. Iako interpretiran kao ideolog jugoslavenstva, on je bio pravi centralist Hrvatske s željom da Zagreb bude ne samo središte Hrvata već i svih Slavena. Također, biskup je iskazao veliko hvala nadbiskupu Marinu Srakiću koji je svojim trudom i zalaganjem prikupio dovoljnu arhivsku građu koja je pridonijela poznavanju tako velike ličnosti kao što je biskup Strossmayer. Zahvalio je svim današnjim predavačima koji su vjerno skupljali građu i tako pripremili ovaj simpozij. Na kraju uvodne riječi doc. dr. sc. Grgo Grbešić je istaknuo da su ova tri simpozija plod timskog rada te zahvalio Nadbiskupiji koja je potpomogla organiziranju ovog događanja.

Predavanja

Akademik prof. dr. sc. Franjo Šanjek (Zagreb), Lik i djelo biskupa Strossmayera

Zbog nemogućnosti dolaska predavača Franje Šanjeka, profesorovo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković. Predavač je uveo ponajprije u životopis biskupa Strossmayera, istaknuo je njegovu važnost na I. Vatikanskom koncilu gdje je biskup Strossmayer bio oštar protivnik tome da se protestantizmu pripišu nezasluženi epiteti. Zbog biskupovih stavova često mu se nametao starokatolicizam iako se on jasno borio protiv takvih uvjerenja. Odnos između biskupa Strossmayera i Svete stolice se zaoštrio zbog nepotpisivanja dekreta i Strossmayerova hladnog napuštanja sastanka s papom Piom IX. Osim toga, kod biskupa Strossmayera se ističe pojam preteča suvremenog ekumenizma. Želi pomirenje, ne pokatoličenje, Zapadne i Istočne Crkve. Koliko će se Rim približiti Carigradu, toliko se i Carigrad treba približiti Rimu. Nadalje predavač je istaknuo, da u globalnoj europskoj politici, biskup Strossmayer potencira želju za liberalnim katolicizmom. I kao zaključak predavanja, predavač je naglasio da iz čitavog lika i djela Josipa Jurja Strossmayera vidimo kako je upravo on graditelj modernog hrvatskog društva.

Doc. dr. sc. Grgo Grbešić (Đakovo), „Ja nikome na svijetu za ljubav moje osvjedočenje ne mijenjam.“

Dr. Grbešić svojim predavanjem htio je predstaviti Strossmayerovu veličinu, ali i njegovu ranjivost, ističući da biskup za ostvarenje svojih ciljeva nije štedio ni sebe ni druge. U izlaganju predavač je obradio nekoliko tema: Strossmayerov odnos prema crkvenjacima svog vremena, prema svjetovnim vladarima, kulturi te svim napadima koji su mu upućeni. Svojim djelovanjem u Vatikanu biskup je htio svome narodu omogućiti slobodu i prepoznatljivost u svijetu. Akademija i Sveučilište bi ovom narodu skinuli sve okove i učinili ga slobodnim. Vidjevši sve crkve u Hrvata, male župne zajednice i nerazvijenost, biskup Strossmayer je odlučio tomu stati na kraj. Svojim čvrstim opiranjem Mađarima i Nijemcima, doveo je do toga da se slavenska tendencija promatra kao protucarska. Negativan stav imao je i prema Hrvatskoj politici. Hrvatskim kukavičlukom smatra laskanje i milostinju Mađarima. Oštar je bio i prema Starčeviću, rekavši: Prava budala koja nam kvari narod. Kritiku biskup upućuje i prema rimskoj kuriji. Njenim najvećim grijehom smatra talijanizam, ali tada se dizati protiv Rima nije imalo smisla. Kako je biskup Strossmayer imao negativan stav prema mnogim segmentima društva, pobrao je napade od strane Mađara, Nijemaca, fratara iz Bosne, Rima te hrvatskih političara. Moralno i materijalno stanje naše zemlje čak su ga dovele do toga da ne želi živjeti. Naposljetku predavač zaključuje da se biskup Strossmayer u svome djelovanju nije plašio suprotstaviti caru i ostalim političarima, a isto je tako upro prste i u rimsku kuriju. Nije dao na svoje.

Dr. sc. Vlatko Dolančić (Đakovo): Strossmayerovi suradnici u Đakovu

Dr. Dolančić već u uvodu ističe da rad biskupa Strossmayera ne treba promatrati kao samostalni rad jedne ličnosti. Uz sve dužnosti koje je obnašao, mnogi se pitaju, kako je biskup Strossmayer sve stizao? Kakvi su bili ljudi koji su djelovali uz njega te u koga je to biskup imao dovoljno povjerenja da mu bude suradnik? Cilj ovog predavanja bio je prikazati najbliže i najznačajnije suradnike biskupa Strossmayera. Jedan od njegovih najistaknutijih suradnika zasigurno je Josip Matić. Povjesničari ga smatraju tridesetogodišnjom desnom rukom biskupa Strossmayera. Drugi značajni suradnik je Juraj Streit, profesor filozofije, prava i crkvene povijesti. Prvi tajnik biskupa Strossmayera i njegov prijatelj od mladosti bio je Juraj Tordinac. Anđelko Voršak također je bio važan biskupov suradnik koji je obnašao funkciju kanonika i ravnatelja biskupske pisarne. Naravno, ovo nisu jedini suradnici biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ali su oni koji su se istaknuli. Koliko god je privilegija raditi uz ovako veliku ličnost, predavač je istaknuo da je toliko tužno što su većina suradnika danas u sjeni biskupa Strossmayera ili su potpuno zaboravljeni.

Tihonija Zovko - Ankica Landeka (Đakovo) : Knjižnica J.J. Strossmayera

Predavačice su započele citatom koji savršeno opisuje Stossmayerovu ljubav prema knjigama: Najmilije su mu u sobi knjige, bogata njegova biblioteka! Predavanje je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu predavačice prikazuju knjižnicu Josipa Jurja Strossmayera, a u drugome je dijelu stavljen naglasak na knjige s posvetom, one pisane i one tiskane. Knjižnični fond ove velike knjižnice broji knjige i časopise svega ljudskog znanja. Jedini nedostatak knjižnice je taj što ne sadrži niti jednu inkunabulu. Biskup je knjige nabavljao najčešće od Aleksandra Valpija uz pomoć Franje Račkog. U drugom dijelu izlaganja predavačice su navele imena nekih darivatelja knjiga: Silvije Strahimir Kranjćević, Franjo Rački, Konstantin Vojnović, Rudolf Horvat, braća Miladinov, Antun Sasso te mnogi drugi. Na kraju predavanja predavačice su istaknule misao: Knjižnica je svjedok njegove ljubavi prema knjizi!

Izv. prof. dr. sc. Dragan Damjanović (Zagreb), Strossmayerova katedrala

Predavač je u svom izlaganju uveo u povijest gradnje i uređenja Strossmayerove katedrale u Đakovu. Strossmayerova katedrala je rezultat ideje i promišljanja jednog čovjeka. U 18. stoljeću Slavonija je imala mnoštvo lokalnih i gradskih crkava koje su bile grandioznije od tadašnje katedrale, te se upravo zbog toga javila ideja gradnje veće i raskošnije. I prije nego li je Josip Juraj Strossmayer postao biskupom javljale su se ideje o gradnji katedrale, ali su sve vrlo brzo odbijene. Karl Rösnerje dao prvi projekt đakovačke katedrale 1854. godine, no projekt je bio odbijen jer se biskup Strossmayer još nije definirao u umjetnosti. Prihvaćen je tek četvrti projekt i u proljeće 1866. godine mogla je započeti gradnja katedrale. Govoreći o slikarstvu, ističe Friedricha Overbecka koji je ponudio crteže freske za katedralu, no nažalost nije imao prilike realizirati taj projekt. Ludovicio Seitz i Alexander Maximillian Seitz su pravi realizatori freski unutar katedrale. Posljednji dio predavanja odnosi se na skulpture u katedrali, a većina njih se pripisuju Vatroslavu Doneganiu i Ivanu Rendiću. Na kraju je predavač iznio zaključak da je gradnja đakovačke katedrale označila prijelomnu godinu u čitavoj hrvatskoj umjetnosti i kulturi.

Izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković (Zagreb), Od politike k prosvjeti

Dr. Slišković je naglasio Strossmayerovu spremnost da pomogne drugim narodima, njegovu težnju pravilnog uređenja državno - pravnog položaja unutar Habsburške Monarhije. Biskup Josip Juraj Strossmayer je naglašavao važnost korištenja narodnog jezika, smatrao da ga treba oplemeniti, no ipak nije prezirao strane jezike, već štoviše potiče na njihovo učenje. Nadalje, biskup Strossmayer je osobito isticao pravo na cjelovitost zemlje, a utemeljenje akademije i sveučilišta smatrao je kao jednu od najuspješnijih ostvarenih ideja u novijoj hrvatskoj povijesti. U kulturnom smjeru želio je da svijet dođe Hrvatskoj, birao umjetnine iz različitih razdoblja i različitih stilova kako bi se Hrvati mogli obrazovati. Kao zaključak predavanja postavlja se ideja da se politika nikako ne smije odvajati od prosvjete, kao ni prosvjeta od politike. One nužno moraju učiti jedna za drugom.

Prof. dr. sc. Pero Aračić (Đakovo), Strossmayerovo pastoralno djelovanje

Predavač je istaknuo da je Strossmayer bio iznimno aktivan u svojoj biskupskoj službi time što je tijekom svojega biskupovanja obavio 310 vizitacija svojim župama i u tim posjetima puk ga je dočekivao raznim geslima kao što je: "dobro došao diko roda hrvatskoga!" Strossmayer je uvijek ostao povezan sa Božjim narodom i očekivao je da Crkva bude dinamična, raznolika. Htio je učestalije sabore među hrvatskim svećenstvom. Istaknuo je to da su biskupi doista apostolski nasljednici, oni imaju posebnu vlast koju ne krnji papinska vlast. Laike ističe kao nositelje odgovornosti u Crkvi, a u obitelji traži put ozdravljenja jer je obiteljsko ognjište svetište u kojemu se Bog naviješta.

Mons. dr.sc. Marin Srakić (Đakovo): Biskup Josip Juraj Strossmayer učitelj i pastir svoje biskupije. Socijalna dimenzija života i djela biskupa Josipa Jurja Strossmayera
Predavač je započeo izlaganje opisom Strossmayerove prihvaćenosti gdje je istaknuo da je on prije svega žrtva hrvatsko jugoslavenske historiografije koja je uglavnom bila u službi aktualne politike ili osobnoga pristupa pojedinih autora. U 19. stoljeću, Strossmayerovu dobu javlja se kapitalizam, utopijski socijalizam, sindikalizam, a Hrvatska ostaje sa strane, dok Crkva živi po idealima i praksi prve kršćanske zajednice. Strossmayer je na početku svoga djelovanja donio geslo "sve za vjeru i domovinu" i pokrenuo cjelokupni kulturni i crkveni rast. Predavač je potom istaknuto da je biskupu Strossmayeru jedini uzor u svećeništvu bio Isus Krist. Nadalje, predavač je stavio naglasak na pitanje kojim se Strossmayer bavio u to vrijeme, pitanje slobode, za koju biskup utvrđuje da je najveći Božji dar naravi. Bez slobode nema kreposti ni razuma, a sloboda po njemu nije isto što i slobodarstvo. Zatim se postavlja i pitanje o radničkom napretku gdje je istaknuto da je sloboda spojena sa prosvjetom i napretkom. Naposljetku je dr. Srakić došao do zaključka da je biskup Strossmayer dobri pastir koji je kao vrstan i brižan upravitelj crkvenih dobara vodio brigu o velikom biskupskom vlastelinstvu, nije se razbacivao novcem, a njegova gostoljubivost nije poznavala granice štedljivosti.

Dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak (Osijek): Biskup Strossmayer i donacija slika iz zbirke kneza Baltazara Odescalchija

Posljednje predavanje prvog dana simpozija uvelo je u temu biskupa Strossmayera i umjetnosti. Zbog velike zbirke umjetnina, biskup Strossmayer je bio primoran stvoriti neki veći prostor u koji će pohraniti sve blago. To će biti HAZU, tj. "Strossmayerova galerija starih majstora". Cilj osnivanja tako velike galerije i Akademije jest institucionalizacija hrvatskog društva i kulture. Nakon osnivanja galerije u Hrvata se pojavila potreba doniranja umjetnina, jer su tako u sebi zadovoljavali nacionalnu svijest. Četiri godine nakon osnivanja akademije uslijedila je velika donacija obitelji Odescalchi. To je bila talijanska obitelj, koja uz to što ima bogatstvo umjetnina i dvoraca, ima neraskidivu vezu s papinskom stolicom. Papa Inocent XI. dio je ove obitelji, tako da njihov ugled još više raste. U središte ovog izlaganja stavljene su dvije umjetnine koje je obitelj Odescalchi darovala Strossmayerovoj galeriji - "Susret pape Lava I. Velikog i Atile" i "Parnas". To su dva najznačajnija ulja na platnu koja je Strossmayer primio 1888. a nakon ponovnog pronalaska bila je predviđena restauracija 1959. koja se produžila sve do 2013. Ove dvije umjetnine samo su primjeri blaga koje posjeduje Strossmayerova galerija, a vrijednost ni jedne od njih nije potpuno definirana.

Nakon rasprave i završetka svih predavanja uslijedilo je Euharistijsko slavlje u katedrali. Slađana Bradarić / Kristijan Japarić

divider