ĐAKOVO (TU) – U sklopu 13. Strossmayerovih dana u subotu 30. svibnja 2015. u Dvorani biskupa Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu održan je znanstveni skup na temu "Strossmayer u arhivima Vatikana i Đakova".

Okupljene je pozdravio Ivica Mandić, predsjednik Povjerenstva za organizaciju "Strossmayerovih dana", a potom je pozdrav uputio prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, doc. dr. Grgo Grbešić, nabrojivši brojna događanja kojima se KBF uključio u obilježavanje velikih obljetnica rođenja i smrti biskupa Strossmayera.

Prvo predavanje o Strossmayeru i njegovim najbližim suradnicima izložio je dr. sc. Vlatko Dolančić, navodeći kako se Strossmayer tijekom 55 godina biskupstva okružio brojnim suradnicima, od kojih su posebno dubok trag ostavili Josip Matić, Juraj Tordinac, Milko Cepelić i Anđelko Voršak. Među ostalim, Matić je predložio osnutak Crkvenog građevnog odbora za gradnju katedrale u Đakovu, te na sebe preuzeo većinu brige oko njezine gradnje. Tordinac je najdublji trag ostavio kao kancelar, vodeći brigu oko načina i obrade službenog dopisivanja Ordinarijata, ali i kao generalni vikar. Cepelić je vjerojatno bio najdraži biskupov suradnik, smatra izlagač, a odigrao je veliku ulogu u stvaranju biskupove privatne korespondencije te zajedno s Matijom Pavićem napisao veliku knjigu o životu i djelu biskupa Strossmayera. Voršak je bio kancelar te kasnije posvećeni biskup i direktni pomoćnik već ostarjelog biskupa Strossmayera. Na sebe je preuzeo sve one dužnosti koje biskup više nije mogao obnašati.

Dr. Dolančić zaključuje kako se Strossmayer okružio biranim savjetnicima i suradnicima različitih profila. Svojim savjetima i prijedlozima, obnašanjem različitih službi u biskupijskim ustanovama, ali i direktnim zamjenjivanjem, pomagali su biskupu voditi biskupiju te se pokazalo da su opravdali ukazano im povjerenje.

Dr. sc. Tomislav Mrkonjić izlagao je na temu "Izvori o Strossmayeru u Vatikanskim arhivima". Tijekom izlaganja kratko govorio o arhivima, njihovim lokacijama, sadržaju, vremenima u kojima su bili otvoreni. Iznio je neke zanimljivosti vezane ne samo uz Strossmayera, nego uz cijeli hrvatski narod. Navodi kako je pok. svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. sc. Andrija Šuljak bio prvi koji je nešto objavio o Strossmayeru na temelju Vatikanskih arhiva, a među autorima koji su koristili iste izvore za pisanje o Strossmayeru je i nadbiskup u miru mons. dr. Marin Srakić.

Nazočne je ukratko upoznao što se sve o Strossmayeru može pronaći u Vatikanskim arhivima: dokumenti vezani uz uzdizanje Zagrebačke biskupije na nadbiskupiju, oni vezani uz bosanske franjevačke bogoslove u Đakovu, uz odnose s pravoslavcima, uz glagoljicu, staroslavensko bogoslužje, 1. vatikanski koncil, odnose s papama, hodočašća, privatne posjete, objede i tužbe protiv Strossmayera, imenovanja biskupa i apostolskog administratora u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, odličja… Dr. sc. Mrkonjić jedan je od inicijatora osnivanja Sveučilišnog centra za bibliografsko-dokumentacijsku građu o J. J. Strossmayeru i crkvenoj povijesti, te je osmislio program za prikupljanje, odnosno arhiviranje građe.

Zadnje predavanje održao je dr. sc. Giuseppe Croce, a tema je bila "Strossmayer u dnevniku Vincenza Tizzanica". Nazočnima je iznio brojne crtice iz Tizzanijevog dnevnika vezane uz Strossmayera s kojim je prijateljevao. Tizzani među ostalim ističe kako je Strossmayer četiri puta govorio na 1. vatikanskom koncilu te kako su njegovi govori izazivali veliku pozornost jer je bio popularan i vrlo poznat. Spominje velik Strossmayerov doprinos razvoju školstva, kulture, umjetnosti i graditeljstva u hrvatskome narodu, nevjerojatnu lakoću s kojom je Strossmayer govorio latinski jezik, njegovo kritiziranje Rimske kurije te razmirice koje je imao s papom Pijom IX. "Unatoč tomu što ga Papa ne voli, kardinali ga kritiziraju, a Rimska kurija progoni, on ide svojim putem ne obazirući se niti na pohvale niti na kritike, a snagu za djelovanje pronalazi u svojoj savjesti", kazuje dr. Croce, dodajući kako je Strossmayer najviše nesuglasica s papom Pijom IX. i Rimskom kurijom imao zbog svoga negativnog stava prema Dogmi o nepogrešivosti pape.

Skup je moderirala mr. sc. Darija Damjanović Barišić, a glazbenim točkama obogatila ga je MVS "Bećarine" te sopranistica Marijana Matijević, uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića. A. Banović

divider