SISAK (TU) - Predavanje „Biskup J. J. Strossmayer: Sve za vjeru i za Domovinu“ održali su, u srijedu 29. travnja u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu, đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Na početku sve okupljene i goste pozdravio je sisački biskup Vlado Košić čestitajući akademiku Kusiću Dan akademije osnovane 29. travnja 1861. godine.

U svom izlaganju Kusić je osvijetlio Strossmayerovo djelovanje na društvenom i znanstvenom području istaknuvši kako je bio vizionar i čovjek ispred svoga vremena, te kako je njegovo djelo u povijesti hrvatske nacije možda najveće djelo jednog čovjeka uopće. Kusić je poručio i kako nitko za Hrvatsku nije učinio tako puno kao Strossmayer koji je zapravo postavio temelje moderne nacije i suvremene građanske kulture. „U svom životu imao je, između stotine drugih, četiri velika projekta. Prvi mu je bio Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koju je osnovao na današnji dan 1861. godine, zatim osniva moderno Zagrebačko sveučilište 1874. godine, gradi palaču Akademije na Zrinjevcu 1880., gradi đakovačku katedralu 1882. godine i 1884. godine on otvara čuvenu galeriju starih majstora koja se nalazi u palači Akademije. Njegova osnovna misao vodilja bila je da mali narodi, a on tada misli i na južnoslavenske narode od Slovenije do Bugarske, jedino znanjem, znanošću i obrazovanjem mogu postići ono mjesto koje im pripada među drugim narodima. On je smatrao i da su kultura i umjetnost bitne za čuvanje identiteta, tako da te postavke postavljene prije stoljeće i pol vrijede čak i danas“, rekao je Kusić te dodao kako je kao političar u svojoj misiji uvijek isticao jedinstvo Hrvatskog naroda i hrvatskih zemalja, te ravnopravnost hrvatskog jezika.

Nadbiskup Srakić detaljno je upoznao okupljene s životnim putem Strossmayera, posebno se osvrnuvši na njegovo djelovanje kao svećenika, učitelja, pastira i ordinarija što je, kako je istaknuo, bio prije svih drugih stvari. „Biskup Strossmayer to je bezbroj puta pokazao svojim djelima, ali i svojom riječju, propovijedima, govorima. Napose je pokazao da je biskup-učitelj u svojim pastirskim korizmenim poslanicama. Upravo pripremamo njegove poslanice staviti u knjigu i kako izgleda bit će objavljene u četiri sveska na skoro dvije tisuće stranica. Kao učitelj govorio je često o moralnim istinama i životnim pitanjima poput poimanja kršćanske države i politike, obiteljskim zadrugama, slobodama pojedinca, radništvu i radu, socijalnom nauku, davno prije Drugog vatikanskog sabora. On je smatrao da te poslanice moraju doći do zadnjeg vjernika pa je zato pokrenuo i Glasnik biskupije đakovačke i srijemske, koji se izdaje do današnjih dana, te osnovao biskupijsku tiskaru. On se i zalagao za katehizaciju vjernika te piše svojim svećenicima kako je briga o mladeži i katehizacija najsvetiji dio svećeničkog zvanja“, rekao je nadbiskup istaknuvši da je doslovno to zastupao i bl. Alojzije Stepinac te je još progovorio o materijalnoj brzi biskupa Strossmayera o narodu i njegovim riječima „Budimo prosjaci za prosjake“, donoseći brojne primjere njegovog karitativnog djelovanja.

Nadbiskup se osvrnuo i na manipulacije Strossmayerovim imenom po pitanju vjernosti papi i njegovu zastupanju južnoslavenske ideje, ističući kako je istina da on nije zastupao nepogrešivost pape, ali je naučavao nezabludivost kako čitave Crkve tako i pape te prihvatio i papin infalibilitet, te su njegova vjernost Crkvi i papi do zadnjih dana neupitne o čemu govore i brojni dokumenti. Osvrćući se na Strossmayerovu ideju o južnoslavenskom zajedništvu Srakić je istaknuo kako njegovo poimanje tog zajedništva nema veze s onim jugoslavenskim i kako su njegovo ime i ideje iskorišteni od strane komunista kako bi se u Jugoslaviji stvorila protuteža Katoličkoj Crkvi i kardinalu Stepincu.

Na kraju je nadbiskup Srakić poručio kako ako se želi shvatiti hrvatsko nacionalno biće krajem 19. i početkom 20. stoljeća jednostavno se mora pogledati život J. J. Strossmayera. www.biskupija-sisak.hr

divider