Luke Botića 2,
31400 Đakovo
031/802 357
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
mr. Tadija Crnjak, ravnatelj
Jasna Kalman, suradnica
Anica Marelja, suradnica

 Djelatno vrijeme

- radnim danom od 8 do 18 sati
- subotom od 8 do 13.30 sati

Osim Stalnog postava, muzej ima i izložbeni prostor, u kojem se tijekom godine priređuju likovne izložbe. Uz prethodnu najavu i dogovor, moguće je i stručno vodstvo.
 

Cijena ulaza
- pojedinačna ulaznica 10 kn
- za grupe 5 kn
(učenike, studente, umirovljenike)

Spomen - muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu osnovan je 4. svibnja 1991. godine. Odluka o osnivanju muzeja donesena je još 1986. a potpisao ju je biskup đakovački i srijemski msgr. dr. Ćiril Kos. Biskupija je ustupila kanoničku kuriju uz katedralu, i u dogovoru s Gradom (tada je bio gradonačelnik Vladimir Pološki) započelo je uređenje kurije za budući Spomen - muzej. Muzej je trebao biti otvoren 1989. godine za 750. obljetnicu grada Đakova, ali zgrada je bila gotova tek 1990. godine. Tada je gradonačelnik bio Mato Zorić. Potpisan je ugovor između Biskupije i Grada. Biskupija je ustupila zgradu i izloške, te osobe za vođenje Muzeja.

Grad je uz pomoć Republike Hrvatske obnovio zgradu i preuzeo financiranje budućeg Spomen - muzeja. Muzej je otvoren 4. svibnja 1991. godine. Bio je otvoren samo do 20. srpnja 1991. godine. Zbog ratne opasnosti koja je u to vrijeme prijetila cijeloj Hrvatskoj, Muzej je zatvoren, a sva građa iz Muzeja i Biskupije prevezena je u Sloveniju, u Maribor. Nastupile su teške ratne godine: kao kulturni odgovor beznađu i razaranjima u Domovini, godine 1992. započeli smo u zgradi Spomen - muzeja s održavanjem likovnih izložaba. Prva je otvorena u travnju 1992. godine izložba Ivana Lackovića Croate "Vapaj u nevolji". Na dan otvaranja izložbe bila je opća opasnost, ali je unatoč tome otvorena kao i cijeli niz izložaba iza nje. U teškom ratnom zbivanju pokušali smo narod ohrabriti i duhovno obogatiti likovnim izložbama hrvatskih slikara. Bilo ih 45 do 1997. godine.

Biskupija je uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske i grada Đakova obnovila zgradu Spomen - muzeja i postavljen je drugi stalni postav. Na stalnom postavu su radili stručnjaci HAZU, Povijesnog muzeja Hrvatske, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Osijeka i Biskupije đakovačke i srijemske. U Spomen - muzeju su izloženi originalni dokumenti, fotokopije, knjige, predmeti i umjetničke slike. Izloženo je sve što je povezano i što nam govori o biskupu Strossmayeru. Postav započinje s Biskupovim krsnim listom a završava s njegovim portretom na odru koji je naslikao Oton Iveković. Sadržajni postav su radili prof. Jelena Borošak - Marijanović iz Povijesnog muzeja Hrvatske, Andrija Šuljak i Petar Strgar iz Đakova, te Ljiljana Šarlah iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Osijeka. Likovni postav su radili Joža Ladović iz Zagreba i Petar Strgar iz Đakova. Drugi postav ostao je uglavnom isti i sadržajno i likovno, samo je obogaćen vrijednim obnovljenim kartonima J. F. Overbecka za freske đakovačke katedrale, a otvorio ga je 13. prosinca 1997. biskup đakovački i srijemski msgr. dr. Marin Srakić uz prisustvo izaslanice Ministra kulture Republike Hrvatske mg. Branke Šulc i gradonačelnika Đakova dr. Darka Vrtarića.

No, sve ovo prikazano u šest soba Muzeja, samo je djelić, "kap u moru" bogate ostavštine Velikog biskupa. Mnogo toga je razasuto diljem svijeta, a ponajviše u glavnom gradu svih Hrvata - Zagrebu, kojem je Strossmayer učinio toliko dobra i sudjelovao u njegovoj preobrazbi od skromnog grada na rubu Carstva u pravu metropolu.

Spomen - muzej bi trebao biti središte daljnjeg proučavanja života Biskupa i mjesto u kojem će se sabrati sva najvažnija njegova ostavština i u tome očekujemo pomoć svih "Ijudi dobre volje", a posebno nadležnih institucija i ustanova Republike Hrvatske. I hrvatski suvremeni umjetnici, nasljednici svih onih velikana koje je Strossmayer potpomogao i uzdigao, trebali bi dati svoje umjetničke priloge, da bi Strossmayerov muzej bio ne samo mjesto gdje će se pokazivati važne, ali ipak samo mrtve i nepromijenjive stvari iz povijesti, već mjesto koje će sudjelovati na hrvatskoj kulturnoj pozornici, uronjeno u hrvatsku i svjetsku likovnu suvremenost i umjetnost. Strossmayer je sve činio da bi hrvatska umjetnost bila što bolja i življa, a njegov Spomen - muzej želi svjedočiti o tome.

Da postoje umjetnici koji promišljaju "strossmayerovski", znači nesebično i plemenito, govori i darovnica od 120 slika akademskog slikara Zdravka Ćosića ovom Muzeju, te 7 slika Ivana Tune Jakića, 2 slike Albine Jakić, 2 slike dr. Antuna Bauera i 1 slika Đure Adžića, čime rad ove ustanove dobija šire značenje i otvara nove mogućnosti koje će se u potpunosti iskazati završenjem druge faze uređenja Muzeja, odnosno, izgradnjom izložbenog prostora u potkrovlju Muzeja sada, i uskoro dogradnjom buduće Strossmayerove galerije u Đakovu što je predviđeno kao završna faza izgradnje Muzeja.

Dosadašnji rad ove ustanove, oni umjetnici, koji su u njemu izlagali poznati i nepoznati Ijudi koji su prošli kroz njegove prostorije, svjedočili su o onome što Muzej jest i jasan su pokazatelj dobroga puta. Očekujemo pomoć svih dobronamjernih ljudi da budemo još uspješniji i da naš Muzej služi svome narodu kao i Veliki čovjek čije ime nosi i djelo nastavlja.

divider