Grad Osijek u obrani Hrvatskoga Istoka

OSIJEK (TU) – U utorak, 30. siječnja 2018. godine u Osijeku je organiziran četvrti interdisciplinarni znanstveno-stručni skup pod nazivom: Grad Osijek u obrani Hrvatskoga Istoka. Organizator skupa bio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek, u suradnji s Odjelom za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i ogrankom Matice hrvatske Osijek.

Nazočnima je predstavljeno 14 radova iz područja teologije, vojne taktike i doktrine, obrazovanja, kulture, medicine, povijesti i prava, sociologije, ekonomije, politologije i humanitarnog djelovanja.

Doc. dr. sc. Stanislav Šota te Sanja Kopunović Legetin, univ. spec. theol., predstavili su rad pod nazivom Pastoralne mogućnosti djelovanja Crkve sa žrtvama ratnog zločina silovanja u Domovinskom ratu. U radu su autori pošli od rata kao najtragičnijeg oblika antihumanizma, antipersonalizma i antikulture, koji u čovjeku ostavlja neizbrisiv trag. Ukazali su na zločine koji su obilježja svakog pa tako i Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj, ističući silovanje kao najbrutalniji oblik zločina i ratne strategije, sa svim mogućim uzrocima i posljedicama koje na žrtvi ostaju. Nazočnima su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u Udruzi Sunčica, sa ciljem doći do konkretnih stavova, prosudbi, stanja i osjećaja žrtava silovanja, otkriti i procijeniti kvalitetu života nakon traumatskog iskustva te identificirati poteškoće s kojima se žrtve i danas nose. Govoreći o kompleksnom pojmu ratnog silovanja, potrebno je bilo prići žrtvi i njezinoj patnji na svim razinama ljudskog postojanja te nikako ne zanemariti duhovnu dimenziju.

Istaknuta je činjenica da su pastoralni djelatnici đakovačko-osječke Crkve pružali pomoć žrtvama od prvog trenutka, no do sustavnog i kontinuiranog rada nije moglo doći sve dok žrtva o istini nije progovorila. U tom kontekstu predstavljeni su oblici pastoralnih mogućnosti djelovanja Crkve sa žrtvama ratnog zločina silovanja, imajući na umu potrebu interdisciplinarnosti kada je riječ o potpunom ozdravljenju čovjeka. Sanja Kopunović Legetin